Zašto propeler?

Joseph Ludwig Franz Ressel je rođen u Austriji 29. lipnja 1793.
U 1809. je počeo dvogodišnji studij topništva u Češkim Budejovicama, gdje je stekao izvanredno znanje iz matematike, geometrije i tehničkog crtanja. Iako je bio dobar učenik, on neće biti primljen u vojsku, jer se smatrao suviše slab. U godinama 1812-14, pohađao je Sveučilište u Beču, sa željom da završi medicinu. Međutim, on je proučavao državno računovodstvo, kemiju, veterinu, poljoprivredu, šumarstvo, hidrauliku, arhitekturu i prirodne znanosti.
Imao je priliku za nastavak studija na novoosnovanoj Šumarskoj akademiji u Mariabrunn kod Beča. Prema očevom savjetu, Josef je od akademije zatražio subvenciju za troškove školovanja, ali je odbijen jer “su mu pluća preslaba”. Njegov prijatelj Jelinek, koji je bio pripravnik na sudu, dao je caru Franji I Resselov crtež minijaturu koja je predstavljala bitku kod Leipziga 1813. godine. Caru se minijatura toliko sviđala da mu je platio cijeli iznos školarine na Šumarskoj akademiji.
Resselovi crteži i kaligrafije su hranili njegovu obitelj sve do 1817., kada je imenovan za okružnog šumara u Pleterju. Kasnije je radio kao šumar u Motovunu, a zatim u Trstu (1821-1835) i Ljubljani. Godine 1839. otišao je u mornarsku službu u Veneciji, a od 1852. bio je glavni mornarički šumar. Oženio je Jakominu (Giacomina) Orebich iz Motovuna (Montona) 1821. godine. Nakon 1838. bio je zadužen za uzgoj i skupljanje drva za brodograđevnu industriju.  Umro je 9. listopada 1857. godine u Ljubljani od malarije. Nikada nije primio ni najmanje priznanje za njegov poznati izum.

Izumi i patenti

Na svom novom poslu šumara izmislio je mnoštvo metoda, na primjer metodu za brzo I pouzdano mjerenje šumskih površina. Ressel je autor više od 30 tehničkih izuma – za koje je nositelj deset patenata – uključujući kuglični ležaj, prešu za ulje I vino, parni stroj s zračnim hlađenjem, postupak za proizvodnju sapuna I mnoštvo drugih.
Među mnogim drugim izumima, Ressel je postao poznat po svom revolucionarnom izumu vijčanog propelera koji je trebao promijeniti pomorski promet. Počeo je raditi na njemu u 1812., usavršio ga je dok je radio u Sloveniji, a provodi svoje prve eksperimente na rijeci Krki blizu Kostanjevice. U 1826. je podnio zahtjev Austrijskom uredu za patente za ono što on tada naziva “beskrajni vijak koji se može koristiti za pogon brodova i na moru i rijekama”, a patent mu je odobren u veljači 1827.
U godinama koje su slijedile, bio je uključen u eksperimente na temu propelera I njegove primjene, te je pokušao uspostaviti redovnu liniju za prijevoz putnika između Trsta i Venecije. U jesen 1829. godine, Ressel je postao prva osoba na svijetu koja je iskoristila vijčani propeler u civilnom prometu. Modificirao je mali parobrod “Civetta” i opremio ga s vijčanim propelerom, a zatim ga pokusno vozio u luci Trst. S oko 40 putnika na brodu, otisnuo se iz Trsta brzinom od šest čvorova i dostigao udaljenost od pola milje kada je došlo do tehničkog problema I eksplozije parnih cijevi, ostavljajući putnike usred oblaka dima I pare. Zbog ove nesreće, policija je zabranila bilo kakve daljnje eksperimente. Ressel se zatim koncentrira na druge tehničke projekte, ali nikad nije odustao od vijčanog propelera kojeg je dodatno razvio u sljedećim desetljećima.
Mnogi Resselovi izumi nisu, međutim, služili potrebama tadašnjeg vremena jer je Austrija bila tako daleko od centara industrijskog razvoja. Dakle, Ressela tada nisu obilježili njegovi izumi i pomorstvo, nego njegova profesionalna uloga carskog šumara. Kada uzmemo u obzir Resselov doprinos svjetskoj tehnologiji, treba uzeti u obzir okruženje u kojem je radio. Živjeti u južnoj Austriji, u kojoj je samo industrijska revolucija otvorila prolaz u vanjski svijet, zemlja u kojoj je željeznica nije došla do svih regija, gdje nije bilo značajnijih kulturnih centara s velikim knjižnicama, Ressel je bio izuzetno moderan mislilac, zainteresiran za uštedu energije i sirovina.
Njemu u čast nazvani su mnoge ulice I trgovi, pa čak i u Motovunu. Osim toga, njegov je lik krasio novčanicu od 500 šilinga.


Sad vam je jasno zašto nam je ovogodišnji motiv propeler i zašto Motovunski filmski festival daje nagradu Propeler Motovuna :).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *